Čest je slučaj da mnogi osvjedočeno talentirani sportaši ne uspijevaju ispuniti svoje sportske snove usprkos talentu, uloženom trudu, izvrsnim trenerima i uvjetima rada. Naočigled sve funkcionira, ali na koncu ipak nedostaje još samo ‘ono nešto’, no bez te zadnje karike – ne ide. Što je to nešto? Brojna istraživanja i svakodnevna sportska praksa pokazuju da su psihološke vještine faktor o kojem u najvećoj mjeri ovisi hoće li sportaš ostvariti svoje potencijale; ključne su za razlikovanje pojedinca izvanrednog sportskog talenta koji je postao vrhunski sportaš od onog također izvanredno talentiranog koji je ostao nezamijećen u svijetu sporta. Među vrhunskim sportašima podjednakih sposobnosti mala razlika koja se stječe psihološkom pripremom može značiti iznimno veliku razliku između olimpijske medalje i zaborava. Što je to tajno oružje vrhunskih sportaša? Uz odličnu razinu sportske forme, tjelesnih sposobnosti i vještina, to su koncentracija, natjecateljski duh, samopouzdanje i sposobnost odolijevanja pritisku, tj. sposobnost igranja jednako dobro neovisno o okolnim uvjetima, zahtjevima terena ili protivnika, trenutačnom rezultatu, vanjskim očekivanjima itd. Drugim riječima, najjače oružje vrhunskih sportaša jest njihova mentalna čvrstoća. Neki će sigurno reći da to nije uvijek moguće. A što je sa situacijama kad nas nešto boli, kad smo dobili lošu vijest prije natjecanja, kad nas gleda neki skaut, kad nam o utakmici ovisi daljnji razvoj karijere? Reći ćete, nemoguće je tada ne osjetiti pritisak, a to će se vrlo vjerojatno odraziti na igru. Slažem se da pritisak postoji, ali isključivo Vi (i samo Vi) osobno birate kako će on na Vas utjecati – hoćete li mu dozvoliti da Vas preplavi ili ćete ga znati iskoristiti. Mi smo ono što mislimo. Brinete li, razmišljate li o pritisku, o tom kako ćete podbaciti na terenu, pogriješiti ili izgubiti, zatrujete li svoj um negativnim mislima, vrlo je vjerojatno da će se Vaše loše predskazanje i ostvariti. Sportaši razvijene mentalne čvrstoće to ne rade. A što rade? Kako razmišljaju? Kako djeluju?
Što je mentalna čvrstoća?
Teorijski gledano, talent koji je urođen određuje gornju granicu sportske uspješnosti. Ako ste talentirani imate velike šanse uspjeti. Ako Majka Priroda baš i nije bila velikodušna kada ste Vi došli na red, pretpostavka je da ništa izuzetno u sportu nećete moći postići. No to nije uvijek tako. Osim talenta postoje i vještine. One se uče i ostvaruju napornim radom, treningom i vježbom, a utječu na sportski uspjeh podjednako kao i talent. Slabe vještine ga ograničavaju, vrhunski razvijene vještine ga omogućuju. Unatoč tome, postoje sportaši prosječnih vještina i prosječnog talenta koji ostvaruju vrhunske rezultate. Kako im to uspijeva? Oni su svoje nedostatke uspjeli kompenzirati mentalnom čvrstoćom, vještinom koja podrazumijeva mentalnu i emocionalnu snagu. Mentalna čvrstoća jest sposobnost sportaša da konzistentno djeluje na gornjoj granici vlastitog talenta i vještina, neovisno o uvjetima natjecanja.
Mentalnu čvrstoću najbolje opisuju četiri elementa:
– emocionalna fleksibilnost – sposobnost suočavanja s neočekivanim emocionalnim obratima, a da pri tom ostanemo u ravnoteži, pozitivni, bez potrebe da se branimo (Suprotan primjer je sportaš kojeg razljuti nepravedna odluka suca pa ima potrebu dokazivati pogrešku i opravdavati se, što pokazuje rigidnost i mogućnost doživljavanja emocionalne krize koja utječe na njegovu koncentraciju, komunikaciju na terenu i daljnju igru.);
– emocionalna responzivnost – sposobnost zadržavanja emocionalne kontrole i ‘kontakta s igrom’ pod pritiskom (npr. sportaš koji počinje igrati bez volje i beživotno kada gubi pokazuje nisku razinu mentalne čvrstoće);
– emocionalna snaga – sposobnost zadržavanja jednake razine borbenosti i natjecateljskog duha bez obzira na okolnosti (npr. i u porazu i u vrlo superiornoj pobjedi);
– emocionalni oporavak – sposobnost brzog povratka u pozitivno emocionalno stanje, brzog oporavka od razočaranja, nakon pogreške ili propusta s jednakom motivacijom za dalje.
Možda izgleda da mentalna čvrstoća ima veze samo s emocijama. Međutim, ona se odnosi na cjelokupno mentalno i fizičko stanje, ali osobito podrazumijeva dobru emocionalnu kontrolu. Što zamišljate, kako djelujete, što jedete, koliko spavate i odmarate se, u kakvoj ste tjelesnoj kondiciji, sve to ima velik utjecaj na Vaše emocije u svakom trenutku. Mentalna čvrstoća nije samo ‘mentalna’. Ona je i ‘fizička’. Tijelo je ‘fizičko’, talent i vještine su ‘fizičke’, a emocije imaju neurokemijsku podlogu, što znači da su također ‘fizičke’, kao i mišljenje i vizualizacija koji su elektrokemijski procesi. Neki sportaši misle da njihova razmišljanja imaju mali ili nikakav utjecaj na njihovu izvedbu jer su to odvojene stvari. No, emocije su stvarne, te iako nisu opipljive, jednako kao i mišljenje, djeluju na sportsko postignuće, kao i talent i vještine.
Kako postati mentalno čvršći?
Usprkos uvriježenom mišljenju da su neki sportaši ‘takvi i gotovo’ – mentalna čvrstoća se uči. To je vještina koja se uvježbava i usavršava kao i svaka druga vještina. Ukoliko niste mentalno čvrsti to je jednostavno zato – jer to niste naučili biti.
Da bi Vaše ‘sportsko računalo’ na treningu i natjecanju djelovalo beskprijekorno, savršen software (vještine, znanja, strategije, tehnika, taktika) i odličan hardware (tijelo, sposobnosti) nisu dovoljni. Treba Vam dobra povezanost ovih sustava i prava energija. To je mentalna čvrstoća. Sportaš je vrlo sostificiran sustav, prava energija sadrži pozitivne emocije, samopouzdanje, izazov, uživanje u aktivnosti, borbenost i pozitivan stav. Strah, ljutnja, umor, negativne emocije i obeshrabrenost ruše cijeli sustav; to je jednostavno – pogrešna energija.
Da biste postali mentalno čvršći usmjerite se u treningu na najslabije karike u vešem lancu izvrsnosti i njih stalno usavršavajte. Osim toga:
– razvijte pozitivan stav i pronađite pravo stanje uma na kojem se temelji Vaše samopouzdanje;
– programirajte svoj um za uspjeh s pozitivnim očekivanjima i usmjerite se na pozitivne ishode, a ne na ono što ne želite da se dogodi na terenu;
– rutinizirajte Vaše ponašanje na natjecanju, osmislite i uvježbajte svoju pred-natjecateljsku rutinu koja će Vas automatski uvesti u željeno mentalno stanje koje trebate u igri;
– naučite se brzo suočiti i pomiriti s pogreškom, ne dozvolite frustraciji da Vas ‘izbaci iz takta’
– kontrolirajte svoj negativni samo-govor, preformulirajte ga u pozitivne poruke;
– gledajte na neuspjeh kao na stepenicu na putu do uspjeha (Michael Jordan, šesterostruki NBA prvak, promašio je 9000 koševa, 26 odlučujućih za utakmicu, izgubio 300 utakmica i rekao «Promašivao sam i gubio bezbroj puta, zato sam i uspio!»),
– budite onaj koji radi razliku, preuzmite odgovornost, prihvatite izazov, usudite se na potez onda kada je to najpotrebnije.
Kako razmišljaju i djeluju mentalno čvrsti sportaši?
Oni znaju definirati i prepoznati, te uvijek traže svoje unutarnje idealno stanje izvedbe. Svako odstupanje od optimalne razine samopouzdanja, opuštenosti, koncentracije, motivacije, energije i pozitivnih emocija na natjecanju (ali i na treningu) znaju prepoznati i nastoje odmah nadoknaditi. To postižu različitim usvojenim tehnikama, a uspijeva im zato jer su naučili svoj um da bude siguran, sposoban prevladati frustraciju, otporan na negativne emocije i samokritiku. Jednostavno, disciplinirano su programirali sebe da budu pozitivni i po potrebi uključuju, pojačavaju ili smanjuju ‘gumb’ kojim upravljaju svojim unutarnjim stanjem. Put do tog cilja nije lagan, kratak niti jednostavan. Zahtijeva mnogo truda i rada na sebi, najčeše i stručnu pomoć sportskog psihologa, a lakše se postiže u poticajnoj i podržavajućoj okolini.
Nikada ne ograničavajte sebe vjerujući da niste dovoljno sposobni, dovoljno pametni ili da nemate dovoljno urođenog talenta da biste uspjeli u sportu. Svaki od nas je ono što sam od sebe učini. Vaša je budućnost mnogo više od toga što je zapisano u Vašim genima. Mentalna čvrstoća može biti sportaševo najjače oružje, a ono što naučite za sportsku arenu treba Vam i može pomoći i u areni života. Uživajte u svakom svom danu punim plućima!
Doc. dr. sc. Renata Barić, sportski psiholog
